Posljednji sastanak održan je nakon projektnog skupa 7. prosinca 2023. i na njemu je bila riječ o rezultatima istraživanja iznesenima na skupu i općenito na projektu. Na završnom projektnom skupu samostalnim su izlaganjima sudjelovali svi članovi projekta. Osim tada, zabilježili smo u 2023. još sedam sudjelovanja na skupovima uz predstavljanje projekta u Dubrovniku, te tri objavljena rada uz još pet radova proisteklih iz projektnih istraživanja, a koji su početkom 2024. u tisku.

◇ ◇ ◇

U studenom 2023. održali smo radni sastanak na kojem je glavna tema bila organizacija skupa s podjelom konkretnih organizacijskih poslova, kao i pregled dosadašnjih rezultata i zadataka koji predstoje do kraja trajanja projekta.

◇ ◇ ◇

6. travnja 2023. održali smo radni sastanak na kojem je glavna tema, uz predstavljanje rezultata dosadašnjeg rada, bila izrada pojmovnika kodikološkog nazivlja i mogućnosti poboljšanja tadašnje verzije. Popis pojmova je nadopunjen i proširena temeljna literatura. Raspravljali smo o načinima da se prikažu konkurentni termini i arhaizmi i općenito usustavi postojeća nedosljednost u terminologiji. Zaključili smo da će zbog daljnih dorada i pojmovnik i registar kataloga biti označeni kao “work-in-progress” jer osobito u slučaju kataloških opisa inozemnih zbirki novi podaci postaju dostupni takoreći na dnevnoj bazi. Tema sastanka bila su i izlaganja koja će svi članovi istraživačke skupine održati na završnom projektnom skupu u prosincu.

◇ ◇ ◇

Radni sastanak u prosincu 2022. održali smo online. U prvome dijelu sastanka razgovaralo se o dosad napravljenom u pogledu pojedinačnih istraživačkih zadataka te o planu objavljivanja i sudjelovanja na skupovima u narednom vremenu. Tijekom 2022. imali smo osam izlaganja na znanstvenim skupovima, predstavljanje projekta u Splitu i četiri objavljena znanstvena rada. U drugome dijelu sastanka glavna tema bio je rad na registru zbirki i kataloga s hrvatskim rukopisima. Pregledali smo dosadašnje podatke i razgovarali o tome kako dopuniti popis hrvatskih zbirki te kako oblikovati popis inozemnih zbirki s obzirom na količinu i redoslijed bilježenja podataka. Kao najveći izazov u pokušaju da se katalog kataloga uspostavi u dosljednom obliku pokazale su se velike razlike koje postoje u stupnju katalogiziranosti i opisanosti rukopisa između zbirki u svijetu. Podaci o rukopisima neće moći uvijek biti prezentirani na ujednačen način: neki će biti zastupljeni u katalozima (koji se navode u obliku bibliografskih jedinica i poveznica ako su dostupni na mreži), neki u mrežnim opisima (poveznica), neki, čiji opisi ne postoje ni u jednom od ta dva oblika, navode se prema znanstvenoj literaturi uz napomenu “izvan kataloga”. Razgovarali smo i o važnosti nastupa u javnosti i govora o vrijednosti naše književne baštine sačuvane u rukopisima i važnosti njezina proučavanja. U tom je smislu najavljeno predstavljanje projekta u Dubrovniku u ožujku 2023.

◇ ◇ ◇

U prosincu 2021. godine održali smo online sastanak na kojem se rekapituliralo rad u godini na izmaku kao i ostvarene rezultate. Dok smo u 2020. imali tek dva objavljena rada, u 2021. ih je objavljeno sedam, uz dva izlaganja na skupovima u još uvijek pandemijskoj godini. Također je razrađen plan aktivnosti za 2022.

◇ ◇ ◇

Na radnom sastanku 30. svibnja 2021. godine istraživačkoj se skupini predstavio mladi istraživač – doktorand Leon Cvitić, mag. latinskoga jezika i književnosti i anglistike. Razgovarali smo o pojedinačnim istraživačkim zadacima, a središnja tema sastanka bili su kodikološki opisi. Pitanje s kojim se najčešće susrećemo jest pitanje njihove obuhvatnosti kako u tijeku samog istraživanja tako i u znanstvenim publikacijama koje primarno pripadaju području književne povijesti. Govorili smo o važnosti proučavanja rukopisa in situ, gdje je važno obratiti pozornost na svaki detalj jer vrlo često najsitnije pojedinosti upozoravaju na njegovu povijest, način na koji je nastao, ulogu pisara itd. Također, razgovarali smo o razlici između stručnog knjižničarskog i arhivističkog opisa, koji također može biti manje ili više obuhvatan, i onoga koji radimo sami za potrebe istraživanja, u kojem ovisno o temi proučavanja na jedne kodikološke elemente stavljamo veći naglasak nego na druge. Razmijenili smo i iskustva rada na projektnoj aktivnosti Izrada popisa inozemnih zbirki s bibliografskim jedinicama pripadajućih kataloga ili inventara i uputnicama na kataloge, te pogledali mrežna pomagala na kojima se nalaze slični popisi kataloga rukopisnih zbirkiKao pozitivnu posljedicu ovog istraživanja vidimo nekoliko otkrića dosad nepoznatih rukopisa i tekstova na koje bismo u narednom periodu upozorili znanstvenu i kulturnu javnost. Također smo raspravljali o upotrebi pojedinih termina i izradiizrada kodikološkog pojmovnika koji će biti objavljen na mrežnim stranicama projekta.

◇ ◇ ◇

U 2020., pandemijskoj godini održali smo dva sastanka video-vezom preko Google Meeta. U travnju 2020. utvrdili smo i konkretizirali plan rada te smo raspravljali o otvorenim pitanjima koja se tiču opisa rukopisa i zajedničkih poslova na pojmovniku i registru kataloga. Na sastanku u prosincu definirali smo načela izrade kodikološkog opisa, pojmovnika kodikološkog nazivlja i popisa domaćih i inozemnih zbirki s našim rukopisima. Također smo razgovarali o prvoj godini rada, dosadašnjim rezultatima i narednim istraživanjima. Objavljena su dva znanstvena rada, uz sedam sudjelovanja na znanstvenim skupovima.