Odjel za stariju hrvatsku književnost Hrvatskoga filološkog društva 14. prosinca 2023. organizirao je stručni kolokvij “Starija hrvatska književnost – stanje u struci: Osuvremenjivanje pristupa građi i njezina digitalizacija” na kojem je sudjelovalo dvoje članova istraživačkog tima projekta. Ivan Lupić održao je uvodno izlaganje pod naslovom “U iščekivanju otvorenog pristupa”, a Irena Bratičević govorila je na temu “Pristup građi: iskustva s projekta o rukopisnoj kulturi”.
◇ ◇ ◇
U četvrtak, 07. prosinca 2023., u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održan je završni skup projekta “Hrvatska rukopisna kultura: djela, pisari, zbirke”. Nakon što je prodekanica Filozofskog fakulteta Dolores Grmača održala pozdravnu riječ, dvanaest je izlagača u četiri tematske sesije predstavilo okupljenima svoja izlaganja. Na kraju cjelodnevnog programa, skup je svojim izlaganjem zatvorila voditeljica projekta Irena Bratičević, koja je u završnom govoru pohvalila trud svih izlagača te izrazila vjeru i nadu da će ovaj i njemu slični skupovi postati zalog budućih vrijednih dostignuća u istraživanju hrvatske rukopisne baštine.
◇ ◇ ◇
U utorak, 03. listopada 2023., suradnica na projektu dr. Tamara Tvrtković održala je u Knjižnici Vladimira Nazora predavanje pod naslovom “Top lista hrvatskih latinista”, u kojemu je zainteresiranoj publici predstavila zanimljivosti iz života naših najistaknutijih latinskih autora.
Sažetak predavanja dostupan je na poveznici ispod.
◇ ◇ ◇
U 35. izdanju filološkog časopisa Fluminensia izašao je osvrt Prošastja zaludnjega vremena, u kojemu dr. Ivan Lupić recenzira knjigu dr. Milovana Tatarina naslovljenu Je li bilo zaludu (Zagreb, Matica hrvatska, 2023). U svome osvrtu, uz opći prikaz navedene knjige, dr. Lupić osobito ističe propuste i nelogičnosti u Tatarinovu opsežnom djelu, upozoravajući također na probleme koje sa sobom nosi padajuća kvaliteta nacionalnog znanstvenog sustava i kulture.
Recenzija je dostupna na ovoj poveznici
◇ ◇ ◇
27. lipnja ove godine u Matičinu časopisu Vijenac (br. 767-769) izašao je tekst dr. Ivana Lupića u kojemu reagira na članak Zvonka Pandžića naslovljen Marcus Marulus redivivus ili novo rađanje zatajene poezije Marka Marulića, kritizirajući pritom brojne propuste u Pandžićevu proučavanju hrvatskog humanističkog velikana, čija se petstota godišnjica smrti obilježava nagodinu.
Reakcija dr. Lupića dostupna je na ovoj poveznici
◇ ◇ ◇
Sudionik na projektu Leon Cvitić boravio je početkom lipnja u Londonu, gdje je sudjelovao na znanstvenom seminaru posvećenom arhivskoj građi engleskih knjižnica, s fokusom na kodikološku praksu. Seminar naziva Introduction to the Codicology and Cataloguing of Medieval Manuscripts organizirao je Institute of English Studies, a trajao je od 5. do 8. lipnja. Boravak u engleskoj doktorand Cvitić iskoristio je i za posjet oksfordskoj knjižnici Bodleiani, gdje je proučavao rukopise relevantne za njegovu doktorsku disertaciju.
◇ ◇ ◇
Početkom lipnja, dr. Ivan Lupić boravio je u Firenci, gdje je sudjelovao na znanstvenom seminaru posvećenom talijanskoj arhivskoj građi. Navedeni seminar, naziva Summer Seminar in Paleography and Archival Studies, organizirao je The Medici Archive Project u trajanju od 5. do 10. lipnja. Po završetku seminara, dr. Lupić posjetio je firentinske arhive radi istraživanja.
◇ ◇ ◇
U Novom je listu u tematskom prilogu Baština 28. travnja 2023. izašao intervju s istraživačem na projektu Ivanom Lupićem, u kojemu dr. Lupić govori o važnosti baštine, poglavito književne, te o njenoj nepropadljivoj vrijednosti, ali i izazovima koje stavlja pred istraživače.
◇ ◇ ◇
U Splitu se, od 20. do 22. travnja 2023., održavao znanstveno-književni i izdavački program Trideset treći Marulićevi dani. Na skupu je troje istraživača s projekta održalo izlaganja sa sljedećim temama:
- dr. sc. Ivan Lupić: Marko Marulić i Marko Dumanić
- dr. sc. Vlado Rezar: Herba quam ceruus sagittā fixus edit ili kako ljubavnu ranu liječi Aloysius Ceruinus Ragusinus
- dr. sc. Tamara Tvrtković: Žanrovsko-metrička analiza latinskih pjesama Frana Gundulića
U sklopu programa skupa održane su i dvije tekstološke radionice, u kojima su kao voditelji sudjelovali sudionici projekta Ivan Lupić i Leon Cvitić. Dvanaestu kroatističku tekstološku radionicu pod nazivom “Rukopisni zbornici i renesansno pjesništvo” vodili su Ivan Lupić i Saša Potočnjak, dok su Leon Cvitić i Marta Kontić vodili Četrnaestu latinističku tekstološku radionicu pod nazivom “Izgubljeni u prijepisu: Neobrađeni rukopis Marulićeva djela In epigrammata priscorum commentarius.”
◇ ◇ ◇
U četvrtak, 6. travnja 2023., suradnici na projektu sastali su se povodom radnoga sastanka, na kojemu se govorilo o njihovom dosadašnjem te budućem radu na projektu. Na sastanku su usuglašene daljnje smjernice u vezi rada na rječniku rukopisnog nazivlja, te na popisivanju zbirki i kataloga koji sadržavaju hrvatske rukopise. Riječi je bilo i o znanstvenom skupu koji se ima održati krajem godine, a na kojemu će biti predstavljeni rezultati projekta.
U pozadini putem videopoziva: Bratislav Lučin
◇ ◇ ◇
U četvrtak, 16. ožujka 2023., u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku troje istraživača na projektu: dr. sc. Ivan Lupić, dr. sc. Tamara Tvrtković i dr. sc. Irena Bratičević predstavili su projekt i održali predavanje pod naslovom Dubrovačka rukopisna kultura: djela, pisari, zbirke. O događanju je izvijestio portal Dubrovačke knjižnice.
◇ ◇ ◇
Dr. sc. Luka Špoljarić sudjelovao je međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Renaissance Society of America koja se održala u San Juanu od 9. do 11. ožujka. U izlaganju pod naslovom Inside the Library of a Humanist Bishop at the Papal Curia dr. sc. Luka Špoljarić prikazao je knjižnicu hrvatskog biskupa Nikole Modruškoga koja je do biskupove smrti 1480. godine obuhvaćala barem 250 rukopisa i tiskanih knjiga.
◇ ◇ ◇
U Zadru je 3. i 4. studenoga 2022. održan znanstveni skup “Molière u hrvatskoj kulturi” u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije i Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru te Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu su sudjelovali Irena Bratičević i Ivan Lupić zajedničkim izlaganjem pod naslovom “Molière u dubrovačkim rukopisima”.
◇ ◇ ◇
Od 31. srpnja do 5. kolovoza 2022. u Leuvenu je održan 18. kongres IANLS (International Association for Neo-Latin Studies), na kojem je u sklopu projekta sudjelovala dr. sc. Irena Bratičević izlaganjem The Local Reception of Ragusa’s Foremost Humanist o dubrovačkoj rukopisnoj građi posvećenoj književnim djelima Ilije Crijevića.
◇ ◇ ◇
U Splitu je, od 21. do 23. travnja 2022., održan znanstveno-književni i izdavački program Trideset drugi Marulićevi dani. Na skupu je pet istraživača s projekta održalo izlaganja sa sljedećim temama:
- dr. sc. Luka Špoljarić, O počecima humanističkog pokreta u Šibeniku.
- dr. sc. Ivan Lupić, Hanibal Lucić i Dubrovnik.
- Leon Cvitić, prof., Antički uzori Feliksa Petančića.
- dr. sc. Bratislav Lučin, Do posljednjeg daha: Trankvil Andreis papi Piju V.
- dr. sc. Vlado Rezar, Prilog bibliografiji hrvatskog renesansnog humanizma: Gabriel Leporinus Pharensis (fl. 1568).
Drugog dana skupa dr. sc. Irena Bratičević i dr. sc. Ivan Lupić okupljenima su predstavili projekt Hrvatska rukopisna kultura: djela, pisari, zbirke.
◇ ◇ ◇
Sudionici na projektu dr. sc. Luka Špoljarić i dr. sc. Ivan Lupić sudjelovali su na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Renaissance Society of America koja je održana u Dublinu (30. ožujka do 2. travnja 2022.). Predstavili su sljedeće radove:
- dr. sc. Luka Špoljarić, Cyriac of Ancona and the 1435 Caesar-Scipio Debate in Venetian Dalmatia.
- dr. sc. Ivan Lupić, Language and Identity in Venetian Dalmatia.
◇ ◇ ◇
U srijedu, 1. prosinca 2021., dr. sc. Bratislav Lučin sudjelovao je na međunarodnom seminaru Umanesimo Adriatico (secc. XIV-XVI): Ricerche, racconti, letture u organizaciji Sveučilišta u Macerati, gdje je održao izlaganje vezano uz temu projektnog istraživanja pod naslovom Petronio in Dalmazia: luce sul periodo buio del codex Traguriensis.
◇ ◇ ◇
U ponedjeljak, 31. svibnja 2021., dr. sc. Ivan Lupić održao je predavanje Ljetopis popa Dukljanina: rukopisna predaja i pitanje autentičnosti. Predavanje je organizirano u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
◇ ◇ ◇
5. svibnja 2021. dr. sc. Luka Špoljarić je, kao sudionik međunarodnog seminara iz humanističke filologije pod naslovom Umanesimo adriatico (secc. XIV-XVI): Ricerche, racconti, letture u organizaciji Sveučilišta u Macerati, kratko predstavio projekt i održao izlaganje pod naslovom The Correspondence of the First Dalmatian Humanists: Ivan Sobota of Trogir.